Formaciona geološka karta, II faza izrade Osnovne geološke karte
Geološka karta Srbije 1:50.000, Litostratigrafska ili Formaciona karta (GK-50), je druga generacija izrade Osnovne geološke karte Srbije. Predstavlja nadogradnju postojećih podataka i znanja stečenih tokom izrade Osnovne geološke karte (OGK) i Tematske geološke karte (TGK). U fazi izrade GK-50 implementirani su i rezultati dobijeni izradom naučnih i stručnih radova, studija, monografija, teza i disertacija. Svi ovi podaci su osnov daljih geoloških istraživanja, osnovnih i detaljnih, kao i za pružanje svih vrsta geoloških informacija. Zato su istraživanja na izradi Geološke karte Srbije 1:50.000 najkompleksnija i najobimnija geološka istraživanja u Srbiji i predstavljaju posao od strateškog i privrednog značaja za državu. Realizuju se kao višegodišnji kontinuirani projekat.
Izradu Geološke karte Srbije 1:50.000 prati kompleksan proces standardizovanja i kontrole rada. Geološka karta se radi po ubrzanoj metodi, jedan list – 4 godine, ali koncipirana tako da se pri izradi ninakoji način ne umanji kvalitet dobijenih
podataka. Za realizaciju ovakvog načina rada implementirana je GIS tehnologija, što je omogućilo racionalizaciju geoloških istraživanja a zatim i njihovu valorizaciju kroz savremeno i jednostavno pružanje geoloških informacija. Metodologija i koncepcija izrade Geološke karte je usaglašena sa pravilima Stratigrafskog kodeksa Srbije. Izrada Stratigrfskog leksikonom Srbije je u početnoj fazi i njegovo napredovanje će zavisiti od brzine usvajanja i adopcije izdvojenih formacija.
Geološka karta Srbije 1:50.000 se radi na formatizovanoj topografskoj osnovi, prosečne površine oko 550 km2 (izuzev listova na severu Srbije koji imaju nešto manju površinu). Prema odredbama Nacrta uputstva (Pravilnika) terensko kartiranje, a zatim konstrukcija i finalizacija karte se obavljaju u razmeri 1:50.000. Za terene koji su od izuzetnog ekonomskog značaja kao što su: područja (gradskih naselja), prostori rudnih rejona, područja hidroakumulacija, nacionalnih parkova, ekološki ugroženi prostori i oblasti visokog seizmičkog rizika, kartiranje se obavlja u razmeri 1:25.000. Tako formirane karte se kasnijim prevođenjem u manju razmeru uklapaju u GK-50, ili se koriste kao osnova za izradu geoloških i specijalističkih planova u razmerama 1:10.000, a ređe i krupnijim. Ukoliko su njima zahvaćeni urbani prostori i nacionalni parkovi, planovi se obično dopunjavaju vanokvirnim sadržajem i štampaju, sa čime se jako povećava njihova upotrebna vrednost.
U metodološkom smislu izradom GK-50 izveden je značajan dubinski interpretacioni zahvat, koji je omogućio savremeno sagledavanje geološke građe terena Republike Srbije, u kontekstu savremenih, opšte prihvaćenih interpretacija-litostratigrafskih i tektono-stratigrafskih relacija, kompatibilnih sa teritorijama susednih zemalja.
Sa izradom geološke karte dobija se nova kvalitetna osnova formacionog tipa, koja predstavlja osnovu za brojne radove koji čine stručnu nadgradnju. Među njima se svakako ističe korelativno povezivanje sa susednim delovima evropskog kontinenta i formiranje niza aplikativnih metalogenetskih, inženjerskogeoloških, hidrogeoloških, ekogeoloških, seizmoloških i drugih, po privredu izuzetno značajnih karata.
Površinska karta je izrađivana sukcesivno po listovima, za pojedine delove teritoriju Srbije. Planirana je (pored primene savremenih metodskih postupaka i logistike), permanentna kontrola rezultata i obavezno povezivanje geoloških formacija i struktura u prostoru obuhvaćenom sa više listova. U tom smislu predviđeno je da se pored istraživačke ekipe koja kartira jedan list, mogu organizovati i posebne istraživačke grupe, koje će na više susednih listova rešavati jedinstvenu geološku problematiku. To se primenjuje na određene geotektonske jedinice ili za određeni broj susednih listova. Finalni proizvod istraživanja se interpretira u grafičkom obliku u vidu karte i tekstualnom u obliku Tumača.





