Katastar klizišta i saradnja sa jedinicama lokalne samouoprave
Savremeni geološki procesi, pre svega pojave nestabilnosti i erodibilnosti, predstavljaju krupne probleme za privredno i urbanističko planiranje i projektovanje, izgradnju i održavanje infrastrukturnih i drugih objekata. Na teritoriji Srbije postoje svi geološki i drugi uslovi za nastanak i razvoj procesa nestabilnosti i erodibilnosti terena, kako u ruralnim, tako i u urbanim zonama. Ove pojave često predstavljaju tehnogene hazarde.
Projekat se realizuje na osnovu svih raspoloživih podataka iz postojeće dokumentacije – listovi OIGK, inženjerskogeološke podloge za Prostorno i urbanističko planiranje, detaljna istraživanja za sanaciju klizšta i drugih procesa nestabilnosti, kao što su odroni, bujice i sl. Svake godine se izvode i terenski radovi: inženjersko-geološko kartiranje terena, prilagođeno metodologiji izrade katastra klizišta.
Realizacija izrade katastra klizišta i nestabilnih padina Srbije omogućava jedinstven pristup izučavanju procesa nestabilnosti i drugih geoloških hazarda sa kojima je u vezi. Rezultati istraživanja utiču direktno na odlučivanje o uslovima korišćenja terena za najrazličitije svrhe: urbanizacija, zaštita geološke sredine kao dela životne sredine, korišćenje zaštićenih prostora, izgradnja infrastrukturnih objekata itd.
Na osnovu do sada obrađenih podataka formirana je baza podataka o klizištima, odnosno katastra klizišta, prema metodologiji koju omogućuje programski paket GeolISS kroz GIS platformu. Baza trenutno sadrži oko 35.500 lokacija nestabilnog terena.
Sintetski prikaz podataka omogućuje izradu karata hazarda, a nakon toga i rizika, od kojih će prvenstveno imati korist država Srbija, kao i privredne organizacije, kao što su: vodoprivreda, elektroprivreda, saobraćaj, planerske i urbanistike organizacije i dr. Prikupljeni podaci mogu korisno da posluže istraživačima i obrađivačima savremenih geoloških procesa i pojava, čime će sa više podataka moći brže rešiti postavljene zadatke.
Realizacija projekta izvodi se u saglasnosti sa EU 7 Safe Land Project – om, kao i sa Evropskom direktivom (INSPIRE).
Na teritoriji Srbije postoje raznovrsni geološki i stvoreni uslovi za nastanak i razvoj procesa nestabilnosti i erodibilnosti terena. Savremeni geološki procesi, pre svega procesi nestabilnosti i erodibinosti, mogu da predstavljaju krupne probleme za racionalno privredno i urbanističko planiranje i projektovanje. Štete nastale kao posledica razvoja ovakvih procesa mogu biti velike.
Ciljevi realizacije projekta su:
- uspostavljanje saranje sa jedinicama lokalne samouprave na celoj teritoriji republike Srbije
- evidencija klizišta, odrona i nestabilnih padina na celoj teritoriji republike Srbije
- procena uslova i mogućnosti aktiviranja procesa klizanja i definisanje geometrije klizišta
- procena nastale i moguće štete uzrokovane aktiviranjem procesa klizanja
- utvrđivanje prioriteta za detaljna geotehnička istraživanja, projektovanje i preduzimanje preventivnih ili sanacionih mera
- predlog uvođenja preventivnih mera koje bi opasnost od aktiviranja procesa klizanja svela na najmanju meru
- proširenje informacionog sistema i baze podataka o klizištima u Srbiji
Postupak rada:
– pojave procesa nestabilnosti terena najbrže se konstatuju u jedinicama lokalne samouprave, gde se najpre definiše problem. Pozive za ekspertski pregled terena stručnjacima Geološkog zavoda Srbije upućuju nadležne službe JLS koje postaju posrednik između oštećenih lica i GZS
– na osnovu zahteva pregledaju se karte i postojeći podaci o terenu i određuje ekipa koja će da izvrši ekspertski pregled terena i objekata. Po obavljenom pregledu radi se izveštaj u kojem je detaljno opisan tip procesa, način postanka, uzroci razvoja klizišta, prilaže se skica na topografskoj osnovi, neki put i presek, kao i foto dokumentacija. U izveštaju se daju i predlozi za ophođenje na predmentim lokacijama sa predlogom mera, ali i projektni zadaci u slučajevima kada se neophodna dalja geomehanička ispitivanja tla. Izveštaji se dostavljaju Naručiocu (JLS) koji dalje prema izvšetaju preduzimaju odgovarajuće mera po pitanju sanacije terena
– podaci se unose i u bazu podataka za katastar klizišta koji predstavlja trajni zapis, a prema metodologiji koju omogućuje GIS






